Obrazovni sistem u BiH treba mjenjati iz baze

30 June 2008

Povodom nedavnog diplomiranja prve generacije maturanata u �koli UWC-IBO (Koled�i ujedinjenog svijeta � Organizacija za međunarodnu maturu), razgovarali smo sa Lamijom Tanović, predsjednicom Izvr�nog odbora UWC-IBO inicijative u BiH. Razgovarali smo o učenicima koled�a, programu, problemima u obrazovnom sistemu Bosne i Herzegovine.

Nedavno je diplomirala prva generacija va�ih maturanata. �ta mozete izvuci kao zakljucak sada, kad imate čitavu generaciju iza sebe?

Lamija Tanovic, predsjednica upravnog odbora UWC-IBO inicijative u BiH.

Ja mislim da je to zbilja uspjeh, veliki uspjeh, iz vi�e razloga. Prvo jer se sve to de�ava u Mostaru, gradu u kojem je većina projekata jednostavno propala a ovo je projekat koji je sad za sad uspje�an, mislim da je lijepo uspio. Mi imamo puno djece iz Mostara ali i iz cijele BiH koja �ive sa ostalom djecom u domu za đake. Drugo, koled� egzistira u Gimnaziji u Mostaru �to je jako bitno, treće, uspjeli smo da prevaziđemo sve finansijske pote�koće koje smo imali. Naime, ovo je jako skup projekat i potreban je veliki trud da se odr�i finansijska konstrukcija dok nemamo lokalne podr�ke, npr od dr�ave BiH ne dobijamo ni�ta, tako da je to samo po sebi uspjeh, i naravno uspjeh je naročito kada se razgovara sa tim mladim ljudima.

Kako je učenicima/polaznicima? S obzirom da ste internacionalana �kola, kakva je struktura đaka u internacionalnim (a ne nacionalnim) okvirima?
Oni stvarno osjećaju da su bili sretni ove dvije godine. Napravili su ne�to �to njihove kolege koje su tamo negjde ostali u drugim gradovima (Prijedor, Olovo...) nisu mogli. Oni su definitivno obogaćeni i to je mo�da najvrednija stvar, koja se sad multiplicira u njihovim sredinama, u njihovo budućem �ivotui i anga�manu, to je konačno filozofija koled�a, naime najveći doprinos razvoju koled�a i danas prave biv�i učenici koled�a, čak i finansijsku podr�ku daju biv�i učenici, neki tamo direktori banaka koji su nekad zavr�ili neki od koled�a ujedinjenog svijeta.
Struktura učenika je internacionalna, mislim da je preko 30 zemalja, ne znam tačno, imamo napismeno, puno je zemalja. Dovoljna je informacija da u jednoj sobi npr imate Palestinca i Izraelca, pa u drugoj sobi dvije djevojke, obje iz Banja Luke ali jedna ovako, druga onako ali ipak dijele sobu, pa ne znam...Finkinja i djevojka iz Maroka, vrlo je zanimljiva struktura učenika i mislim da se tu puno nauči.

Zapravo, koje prednosti, ako ih ima, Va�a matura nosi u odnosu na redovni `dr�avni` program?
Ima barem dvije stra�no va�ne prednosti. Jedno je da na� (BiH o.pa) program u tim zavr�nim preduniverzitetskim godinama ima 15 do 19 predmeta od kojih su neki stvarno izmi�ljeni, napravljene su gluposti od predmeta. Ovaj sistem ima 6 predmeta i to nije samo stvar koled�a, to je stvar čitave međunarodne mature. Imate 1600 �kola u svijetu od 60 i neke godine, prema tome isproban sistem. Ispostavlja se da su ti đaci najbolji studenti poslije. Znači zbilja preduniverzitetsko obrazovenja koje adekvatno spremi učenike za to �to ih poslije �kole čeka. Ja se bojim da u na�em sistemu ima stra�no puno praznog hoda. Bez veze se vrijeme tro�i, bez veze se neke stvari uče a obrazovanje nije usmjereno tamo kud treba. Znači u ovom �ivotu kojim mi �ivimo stra�no je va�no da se �tedi na vremenu, na energiji i to jedna bitna stvar. Druga, stra�no bitna stvar jeste eksterno ocjenjivanje. Znači učenici se dvije godine spremaju. Tu nema standardnog odnosa nastavnik-učenik, znači i nastavnik i učenik su na istoj strani. Oni dvije godine sjede i spremaju se za zavr�ne ispite. I nastavniku je va�no da se �to vi�e učenika, �to bolje spremi za ispite i da zavr�e taj ispit. I onda na kraju te dvije godine dolaze u koverti zapečaćena pitanja koja su ista za sve te međunarodne �kole u svijetu i onda se sjedi, čitav mjesec traju ti ispiti i nakon toga se pakuju i �alju u �enevu, London. I onda sti�u poeni koji su isti za sve. Maksimum je 45 a sa 30 poena su vam otvorena vrata svih svjetskih univerziteta.To eksterno, nezavisno ocjenjivanje je ne�to �to nama ovdje stra�no nedostaje. Mislim da se mladi po prvi put suočavajau sa tom tamnom stranom odraslog svijeta kroz tu vrstu korupcije u �kolama da tamo neko ko je jako va�an u čar�iji mo�e nazvati na telefon i srediti ocjene, pa na bazi toga se upi�e na fakultet itd...
Ovaj sistem eksternog ocjenivanja je nama baza za uvođenje dr�avne mature, jer bi mi sa poenima dr�avne mature rije�ili problem prijemnih ispita na fakultetima jer ta matura bi bila prijemni ispit. Znači, jako je bitno da se smanji taj broj bespotrebnih predmeta i da se uvede eksterno ocjenjivanje i treće da se ta sva energija, i nastavnička i učenička skupi na istu stranu, znači da nastavnici budu tu radi učenika a ne učenici radi nastavnika i da zajedno rade. Treba vijdet kako nastavnici imaju tremu prije ispita, kako su ponosni kada dobiju rezultate u kojima su svi učenici prebacili preko 30 poena i kako se ponose svojim učenicima.

Koji su trenutni problemi u obrazovanju u BiH sa akcentom na srednjo�kolsko obrazovanje?
Ovo �to smo spomenuli su kod nas najveći problemi, suprostavljene strane učenici i profesori i nekorektno i subjektivno ocjenivanje. U IB sistemu ima čitava jedna filozofija posvećena sistemu ocjenjivanja koja traje 40 godina, jedan vrlo ozbiljan rad velikog broja ljudi o tome kao da se procjeni znanje a da se izbjegne subjektivno ocjenjivanje. Jako je te�ko �izmjeriti� znanje. Nepravde sa kojima se đaci suočavaju zbog subjektivnog i pristrasnog ocjenjivanja predstvaljaju velike rane koje mladi ljudi jako rano ponesu sa sobom u dalje obrazovanje.

Koliko su aktivnosti i program koled�a bitni za procese reforme obrazovanja u BiH? Na koji način Va�e aktinvosti utiču na te procese?
Bitni su, prvo zato �to smo mi uz koled� napravili i centar za edukaciju nastavnika. Mi znači povremeno skupljamo nastavnike određenih predmeta, engleskog, matematike, geografije, čak i direktore �kola, mi �elimo da napravimo kurseve i za direktore �kola o tome kako se vodi jedna �kola i onda im tamo omogućimo da budu prisutni na satovima, obja�njavamo ima kakav je to sistem. Oni vide ne�to, bili su u Sloveniji, obilazili su IB gimnaziu, iči će i u Ljubljanu. Oni su ti koji teba iz baze da mijenjaju sistem. Osim toga, mi zovemo i ljude iz pedago�kih zavoda isto na kurseve. Na neki način, koled� dođe kao ogledno tijelo,primjer, model funkcionisanja i oni to vide. I naravno, imamo IB sistem u Sarajevu pa u Banja Luci za koje su na početku samo nastavnici znali �ta je to. Na početku niko nije znao a sada mislim da svi zanju �ta je to i ka�u: mi bismo stvarno mogli da napravimo kao �to su ovi...ali to je stvarno dugotrajan proces, za to će trebati puno vremena, ali mislim da se jedino tako mo�e napraviti reforma koja ima dobru osnovu a ne kako se to do sada radilo, dekretom, dođe dekret kako bi se trebalo raditi a mi ne znamo ni �ta ni kako. Ovako se zna.

Dali su nadle�ne institucije upoznate sa projektom i kakav je odnos istih prema projektu?
Institucije se uvijek odu�eve na�im projektom. Mi kad smo krenuli 2001 godine kao neka inicijativnna grupa, sačinjena uglavnom od stranaca koji nisu znali kome da se obrate jer nemamo ministartstvo obrazovanja na dr�avnom nivou. Ja sam tada vodila odjel za međunaraodnu naučnu i obrazovnu saradnju pri ministarstvu vanjskih poslova I tako sam do�la u tu incijativnu grupu. Počeli smo skupa da radimo, pa smo rpezentirali projekat po svim ministarstvima, entiteskim, kantonalnim, tek su se �civili� kasnije uključili. Znači, sva ministarstva, jer smo mi razgovarali sa ministrima, apsoluntno znaju i upoznati su sa projektom. Vladajuća struktura zna o tome ali narod ne zna, jer medijski nije popraćeno toliko. Ne znam za�to, mi smo poku�ali sa svih strana da kontaktiramo medije ali valjda �to je ovo pozitivna a ne negativna vijest, mediji nisu previ�e zainteresirani. Mi smo imali veliki broj sastanaka sa vijećem ministara, sa biv�im i sada�njim premijerom, velikim borjem ministara pro�log i sada�njeg saziva, tim vi�e jer je Elisabeth Rehn (o.pa) patron projekta i promovira projekat kod raznih ljudi, ona radi i fundraising jer su joj vrata otvorena na svim stranama, u UN-u i sl i to je taj stil koji naz apadu va�i ali kod nas ne...Sve institucije znaju za nas i svi ne�to bećavaju ali uvijek dobijemo taj kli�irani odgovor da �to nije u na�em mandatu� i sl, zapravo nije ničiji mandat da daju pare jer oni imaju prećih poslova. Vrlo rado oni dođu na na�e manifestacije i pozdrave porjekar. Grad Mostar podr�ava, Federalno ministarstvo bi moglo malo vi�e a Ministarstvo civilnih poslova nam je čak ove godine i dalo prve novce, dobili smo 30.000 Eura od njih. Malo ali ipak ne�to. Voljeli bismo kada bi mogli ući u bud�et, da nas prepoznaju kao značajan projekat.

Prva generacija je uspje�no zavr�ila, druga već uveliko traje, treću generaciju upisujete, koji su planovi koled�a za budućnost?
Kad je krenula iniciativna grupa trebalo je pridobiti centalne organizacije, ne mo�e se to samo tako osnovati. Odobrenje za koled� daje UWC international, znači međunardoni ured koled�a u Londonu s jedne strane i s druge strane organizacija međunarodne mature - IBO koji se brinu za specifični preuniverzitetski curriculum i oni daju akreditaciju �kolama za provođenje tog sistema. Mi smo imali te dvije organizacije koje smo trrebali pridobiti. Jednu koja akreditira za program i koled� ujedinjenog svijeta, koji tra�i studente iz svih dr�ava. U svakoj dr�avi postoji nacionalni komitet koji bira učenike. Kada se sve to spremalo, mi smo upsjeli da dobijemo podr�ku obje te organizacije za tzv pilot fazu od tri godine, znači mi smo dobili podr�ku i rekli smo da ćemo iči kao UWC � IBO projekat prve tri godine. To drugi koled�i nisu uradili. Mi smo prvi projekat koji podr�avaju ove dvije organizacije zajedno. Jer su otkritli da se prvobitna ideja koled�a koje se ogledala u tome da se mire zavađene strane. Tad u to vrijeme je to bio hladni rat, pa je koled� bio zami�ljen kao mjesto gdje će mlade generacije učiti zajedno. Da se nepomirljive strane suoče i upoznaju bolje. Kako je nestalo hladnog rata tako se istopila ta ideja. Onda su do�li konfilkkti ovog tipa i ovo je ponovo vraćanje te ideje da se prave mostovi između tih nepremostivih zajednica i mi smo to vratili s Mostarom i njima se to učinilo zanimljivim i ponovo je proradio adrenalin kod njih. I tu su se odlučili da nam pomognu i puno su nam pomogli, to se mora priznati. Ali sada oni naravno očekuju da smo se mi stabilizirali i oni sada očekuju da mi pređemo u fazu bilo kojeg drugog od postojećih 11 koled�a. Znači da si obezbjedimo finansije, da uspostavimo normalnu komunikaciju sa nacionalnim komitetima koji će na slati studente. Mi imamo jo� jednu specifičnost a to je da imamo puno studenata iz na�e dr�ave. U drugim koled�ima imam najmanje učenika iz matičnih zemalja, U Italiji ima najmanje Italijana, u Norve�koj najmanje Norve�ana itd...Tako da do kraja godine mi treba da otvorimo novu fazu. Ja se nadam da će nas dr�ava prepoznati i na neki nam način pomoći vi�e nego �to �to je to bilo do sada, ne samo vrebalna podr�ka. Jer koled� je stvarno posebna �kola, čak i u poređenju sa drugim meunarodnim �kolama u Sarajevu i BiH. Imamo jo� nekog vremena da se izborimo. Pripremamo dokument, tu neku filozofiju kako da se izborimo. Konačno, nijedan se koled� nije ugasio do sada. Zato se koled�i tako oprezno i stvaraju. Znači u 46 godina, koliko traje ova ideja, imamo 12 koled�a ali niko nije propao. Taj proces ide stvarno promi�ljeno i bio bi to skandal definitivno da mi moramo zatvoriti vrata. Ja se iskreno nada da nećemo morati zatvoriti vrata jer bi to bilo usitinu tu�no...