Vukovar 1991 i FHP o logorima u Srbiji
Zoran Šangut, predsednik udruge Vukovar 1991. i Sandra Orlović, zamenica izvršne direktorke FHP, predali su Vladimiru Vukčeviću, tužiocu za ratne zločine Republike Srbije, krivičnu prijavu, u kojoj su imenom, prezimenom ili nadimkom navedena 54 zapovjednika i stražara u logorima u Srbiji.
Nataša Kandić iz Centra za humanitarno pravo kaže da Vukovar 1991 i FHP imaju zajednički cilj da se činjenice o logorima u Srbiji iznesu javno i pred sudom utvrdi odgovornost zapovednika i neposrednih počinilaca za držanje civila, ranjenika, žena i dece u logorima, mučenje zatočenika i nekažnjavanje za teško kršenje ljudskih prava. -U Srbiji se poriče postojanje logora: poriču oni koji su ih formirali a sadašnja vlast uporno ćuti o tome. Nasuprot tome su žrtve koje svedoče o mučenju, ubijanju i nehumanim uslovima u logoru u Sremskoj Mitrovici, Stajićevu, Begejcima, Vojnom zatvoru u Nišu, zatvoru u Aleksincu i Vojno-istražnom zatvoru u Beogradu. Nakon razgovora sa srpskim tužiocem za ratne zločine Vladimirom Vukčevićem i njegovim zamenikom, tužiocem, Veselinom Mrdak, Šangut veruje da i u Srbiji i u Hrvatskoj postoje ljudi koji žele da se procesuiraju svi ratni zločini bez obzira na nacionalnost. Za njega je veoma važno da se javno zna da je bilo stražara koji su pomagali zatočenicima, i da ih nisu tukli i pored naređenja i slobode da mogu da rade to. To je ponovio i Stanko Zadro, bivši logoraš, koji je pomenuo Aleksandra Jeftića, srpskog branitelja Vukovara i logoraša, koji je spasio preko 150 zarobljenika. Sandra Orlović, koja radi na dokumentovanju logora u Srbiji, iznela je da je teško suočiti se sa činjenicom da su zatočenici bila deca i stari ljudi, navodeći primere zlostavljanja u logorima. Prema podacima FHP-a, logore za hrvatske civile i zarobljenike formirala je bivša JNA na osnovu naredbe službe vojne bezbednosti. U logoru u Sremskoj Mitrovici bilo je zatočeno između 3.500 i 4.000 hrvatskih zarobljenika, u Nišu oko 500, u Alekesincu između 200 i 300, u Vojno-istražnom zatvoru u Beogradu oko 100, a u Stajićevu više od 1.300, u Begejcima oko 600. Logoraši su bili izloženi torturi, nehumanim uslovima, ponižavajućem postupanju i izgladnjivanju. O sudbini nekih logoraša se ni danas ništa ne zna. Više sa konferencije za štampu na FHPovom sajtu. |



