Zeleno – boja buducnosti: Perspektive i razvoj zelene politike u regionu JIE
|
Fondacija \\\"Heinrich Boll\\\", u saradnji sa \\\"The Green East-West Dialogue\\\" i \\\"Green European Foundation\\\", je 6. i 7. oktobra u Sarajevu organizovala Međunarodnu konferenciju \\\"Zeleno - boja budućnosti: potencijal za reformsku politiku na jugoistoku Europe“.
Prije nego što se kaže bilo šta o zelenoj politici u regionu trebalo bi ukazati na percepciju najšireg dijela ovdašnje javnosti prema pojavnosti zelenog. Radi se prvenstveno o tome da se zelena politika i ne doživljava kao politika, već više kao angažman na zaštiti životne sredine, koordiniran kroz rad nevladinih organizacija. Osim toga, zelena politika se doživljava kao luksuz primjeren uređenim društvima i bogatim državama, kojima se zavidi na tome što mogu da se bave uređenjem zelenih površina, klimatskim promjenama i ozonskim rupama, dok su na domaćoj političkoj agendi još uvijek glavne teme status Srebrenice, pitanje Kosova, treći entitet i ostala pitanja oko kojih se političari bezuspješno spore. Međutim, zelena politika je puno širi pojam od brige za okoliš, a njena politička načela su sažeta u globalnoj povelji Zelenih, koja objedinjuje ekologiju, održivi razvoj, socijalnu pravdu, participativnu demokratiji, nenasilje i poštivanje različitosti. Iako se uglavnom smješta među političku ljevicu njeni je zagovornici smatraju alternativom klasičnim i tradicionalnim političkim ideologijama poput socijalizma, konzervativizma i liberalizma. Ipak, unatoč marginaliziranosti vlastite uloge i nepoznavanju odrednica zelenog političkog djelovanja od strane aktera političkog života, zelena politika postoji i u regionu jugoistične Evrope, a ova konferencija je bila odlična prilika da se predstavi njena istorija i razvoj, kao i sadašnji momenat, te da se razmijenu iskustva sa kolegama iz Evropske Unije. Konferenciju je, pred mnogobrojnim prisutnim, otvorio Ralf Fucks, predsjednik Fondacije \\\"Heinrich Boll\\\". Bilo je prisutno oko stotinu zvanica, možemo slobodno reći najprominentnijih protagonista zelene politike u regionu, kako iz oficijelne politike tako i iz nevladinog sektora i medija. Započelo se sa prezentacijom razvoja zelene politike u zemljama jugoistočne Evrope tj. u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, u što su nas odlično uputili Zoran Gavrilović, sociolog iz Beograda, Adnan Rodnić, novinar iz Sarajeva i Srđan Dvornik, Zelena lista – Zagreb. Iako svaka od pomenutih zemalja ima svoje specifičnosti, one također dijele i mnoge zajedničke elemente, a koji se najvećim dijelom tiču pretpostavljenosti zelene politike tzv. egzistencijalnim pitanjima. Zelena politika u regionu se profilirala uglavnom kroz razvoj civilnog sektora i djelovanje nevladinih organizacija, nakon čega je došlo i do pojave prvih političkih partija sa prefiksom “zeleni”i njihovog učestvovanja na izborima. Osim prikaza stanja iz regiona, imali smo prilike čuti i izlaganje dvije evropske parlamentarke, Gisele Kallenbach iz Njemacke i Ulrike Lunacek iz Austrije. One su govorile o iskustvima i razvoju zelenih, ali i civilnih, mirovnih i ženskih pokreta, u svojim zemljama, te o važnosti postojanja zelenih političkih stranaka. Njihova izlaganja su bila odličan uvod u diskusiju koja je uslijedila, a koja je nažalost bila vremenski ograničena, pa su tako mnoga pitanja ostala nedovoljno elaborirana. Diskutiralo se o nedostatku nacionalne strategije i lokalnoj orijentisanosti nvo-a, potrebama postojanja zelenih politickih partija, prelascima kadrova iz civilnog sektora u politicke stranke, otporu krupnog kapitala artikulaciji zelene politike, zelenim vrijednostima koje prepoznaje i preuzima desnica... U sklopu panela “Nova/Stara zelena Evropa – Zelena perspektiva sigurnosti u regiji”, govorili su Joost Lagendijk evropski parlamentarac iz Holandije, Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije (Zagreb) i Srđan Gligorijević, ISAC Fond, Centar za međunarodne i sigurnosne odnose (Beograd). Govorilo se o sigurnosnoj situaciji u regiji iz perspektive Zelenih, te o samom poimanju sigurnosne politike, koja se po uvriježenom shvatanju uglavnom veže uz vojni, obavještajni i državni aspekt. Srđan Gligorijević je govorio o mogućnostima zaštite od prirodnih katastrofa kao dijelu sigurnosne politike Zelenih, te o nedostatku koordinacije po pitanju sigurnosne politike u regiji i potencijalu “zelene ideje” u izgradnji sigurnosne kulture na Balkanu. Naročito zanimljivu diskusiju je potaklo izlaganje Gordana Bosanca iz Centra za mirovne studije, nakon njegovog izlaganja na temu sigurnosti, u kojem se dotakao predstojećeg ulaska Hrvatske u Nato savez, koje, po njegovom mišljenju, prati nepostojanje javne rasprave i predstavljanje NATO-a kao jedine opcije, unatoč protivljenju velikog dijela građana Hrvaske ulasku u taj vojni savez. On je iz perspektive dugogodišnjeg mirovnog aktiviste govorio o mogućim alternativama NATO-u i o politici izgradnje mira kao o svojevrsnom hrvatskom brendu. Uslijedila je diskusija o NATO-u kao fenomenu globalne sigurnosti, te o samom smislu postojanja istog. Drugi dan konferencije je održan u prijepodnevnom terminu, a tema je bila “Energija i ekonomija – veliki izazovi razvoja”. Govorili su Mirza Kušljagić sa Elektrotehničkog fakulteta u Tuzli, Ralf Fucks, predsjednik Fondacije \\\"Heinrich Boll\\\" i Aleksandar Kovačević, ekspert za energetiku iz Beograda. Najviše riječi je bilo o restruktuianju elektroenergetskog sektora i osnivanju tržišta električne energije u regionu jugoistočne Evrope. Također se razgovaralo o razvojnim dilemama elektroenergetskog sektora i njegovom uticaju na okolinu, izvozu električne energije i upravljanju održivim razvojem. Izvedeni su zaključci da se razvoj elektroenergetskog sektora treba bazirati na konceptu održivog razvoja, da se strategijom razvoja energetskog sektora definišu mehanizmi njene implementacije (rokovi i nosioci), te da je potrebno demokratizirati proces donošenja odluka u energetskom sektoru, kao sektoru javnog dobra. |



