Istrzivanje javnog mnijenja o suocavanju s prosloscu u Hrvatskoj

31 October 2006

U ponedjeljak 30. 10. 2006. u Novinarskom domu u Zagrebu odr�an je okrugli stol pod nazivom Suočavanje s pro�lo�ću u Hrvatskoj: interpretacija rezultata istra�ivanja javnog mnijenja.

Na okruglom stolu su interpretirani osnovni nalazi istra�ivanja. Metodologiju i rezultate istra�ivanja predstavili su Dragan Bagić iz Agencije Puls, Kruno Kardov s Filozofskog fakulteta u Zagrebu te Vesna Ter�elič iz Documente.

Documenta � Centar za suočavanje s pro�lo�ću, pokrenula je istra�ivanje odnosa hrvatske javnosti prema suočavanju s pro�lo�ću te percepciji �rtava i stradalnika rata. U suradnji s agencijom Puls, provedeno je vi�edimenzionalno istra�ivanje stavova građana i kreatora javnog mnijenja o ovim temama. Istra�ivanje se sastojalo od tri dijela: kvalitativno istra�ivanje javnog mnijenja provedeno metodom fokusnih grupa, kvalitativno istra�ivanje stavova kreatora javnog mnijenja provedeno metodom dubinskih intervjua i kvantitativno istra�ivanje stavova građana provedeno metodom ankete.

Istra�ivanje je provedeno na uzorku opće populacije građana Hrvatske, te dva dodatna poduzorka kojima je osiguran dovoljan broj ispitanika iz dviju ciljnih skupina koje su zasebno promatrane. Prvu ciljnu skupinu čine građani srpske nacionalnosti iz ratom pogođenih područja, a drugi ciljnu skupinu građani hrvatske nacionalnosti iz ratom pogođenih područja. Na taj način je omogućena detaljna analiza rezultata istra�ivanja u općoj populaciji i dvjema ciljnim skupinama.

Najva�niji rezultati istra�ivanja uključuju:

Na pitanje "Kakvo značenje ima pojam suočavanja s pro�lo�ću za Vas osobno" je 30% ispitanika odgovorilo da ima izrazito ili uglavnom negativno značenje, 41% niti pozitivno niti negativno a tek za 23% uglavnom ili izrazito pozitivno značenje. Ipak, vi�e od 2/3 ispitanika/ca smatra da je suočavanje s pro�lo�ću va�no (u rasponu od osrednje do jako va�no) za izgradnju mira u Hrvatskoj i �irem okru�ju.
76 % ispitanika smatra da je poimenično ustanovljavanje imena i okolnosti stradanja �rtava i stradalnika s obje strane rata u Hrvatskoj uglavnom ili vrlo va�no.
Vi�e od pola ispitanika ne zna koliko je ljudi poginulo tijekom rata.
Za razaranje Vukovara je čulo 99% ispitanika/ca, za ubijanje zarobljenika iz Vukovarske bolnice na Ovčari, 97%, te, za granatiranje Dubrovnika, 97%. Ispitanici/ce opće populacije su u puno manjoj mjeri čuli za ubijanje civila tijekom ili nakon Oluje (68%, odnosno 66%) te za oduzimanje imovine Srbima u Hrvatskoj (58%). Za mučenje zatvorenika u vojnom zatvoru Lora, ipak je čulo 85% ispitanika/ca.
Na pitanje o tome koje od navedenih slučajeva smatraju ratnim zločinom, vi�e od 80% ispitanika/ca opće populacije koji su čuli za navedeni događaj smatra ga ratnim zločinom, bez obzira na to je li događaj bio usmjeren protiv hrvatskog ili protiv srpskog stanovni�tva.
Prema mi�ljenju polovine ispitanika/ca opće populacije (49%) sud u Haagu je najvi�e doprinio da se počnu istra�ivati zločini počinjeni sa hrvatske strane.
Upućenost ispitanika/ca u suđenja je sljedeća: vi�e od polovine (56%) ispitanika/ca je pratilo suđenje Slobodanu Milo�eviću u Haagu, a 43% je pratilo suđenje Mirku Norcu za zločine u Gospiću. Gotovo isti broj ispitanika/ca je pratio suđenja za ratne zločine na Ovčari u Beogradu, te suđenja za ratne zločine u zatvoru Lora. (29%, odnosno 30%)
63% ispitanika/ca smatra da je svrha ka�njavanja ratnih zločina otkrivanje istine o ratu i ratnim zbivanjima, 39% smatra da je svrha ka�njavanja počinitelja sprječavanje budućih zločina, a 30% ka�njavanje počinitelja smatra satisfakcijom i pravdom za �rtve.

U Documenti smatraju da je neophodno periodično mjerenje pulsa tj. longitudinalno istra�ivanje stavova i mi�ljenja o ratu, �rtvama, zločinima te procesuiranju ratnih zločina koje bi se provodilo svakih četiri ili pet godina. U tom smislu, ovo istra�ivanje slu�i kao početak.

Cijeli tekst istra�ivanja u pdf formatu moguće je preuzeti s web stranice Documente.