Br. 1 za Mrezu mladih Hrvatske
|
Proces priključenja EU trebao bi donijeti osjetne promjene u funkcioniranju državne uprave, što će se odraziti i na provođenje NPDM-a (Nacionalnog programa djelovanja za mlade). Uspješna provedba NPDM prioritet je za Mrezu mladih Hrvatske, ističe predsjednik mreže Tomislav Tomašević.
Djeluješ u Zelenoj akciji, Ujedinjenim narodima i Mreži mladih Hrvatske; zašto baš te organizacije? Zelena akcija bila je moja ''prva ljubav''. Kao buntovni petnaestogodišnjak tražio sam neku organizaciju koja bi sličila Greenpeaceu jer me zanimao ekoaktivizam i želio sam i ja jurišati na tankere u gumenim čamcima. Ondje sam otkrio sve što sam tražio te sam se ubrzo našao u ulozi aktiviste koji s transparentom okupira zonu u kojoj se ilegalno iskopavao šljunak u blizini vodocrpilišta pored Male Mlake. U Zelenoj akciji sam također sazrio kao civilni aktivist te se razvijao od aktiviste do voditelja akcija, a potom sam se počeo baviti i konkretnim temama zaštite okoliša. S 19 godina već sam vodio regionalni projekt u kojemu je sudjelovalo 15 organizacija te sam ubrzo postao i najmlađi član Upravnog odbora, što sam i danas. Zadnje tri godine u Zelenoj akciji, pored članstva u UO, volontiram kao koordinator za međunarodnu suradnju. Već su me s 18 godina počele zanimati i druge teme osim zaštite okoliša, posebice teme vezane uz mlade, te sam se aktivirao u Jugoistočnoj europskoj mreži mladih (SEEYN). To je bila druga organizacija koja me definirala kao aktivistu i puno sam naučio kroz stvaranje SEEYN-a u jednu od najvećih regionalnih mreža. SEEYN me sve više usmjerio na temu mladih i pitanja politike prema mladima, što je odvelo do kandidiranja za UO Mreže mladih Hrvatske. Istodobno sam se u Zelenoj akciji sve više počeo usmjeravati na održivi razvoj kao širu temu od zaštite okoliša koja uključuje i socijalnu, ekonomsku i kulturnu komponentu, tako da je sve nekako sjelo na svoje mjesto. Rad s raznim agencijama Ujedinjenih naroda došao je nekako kao posljedica dugogodišnjeg rada na temi održivoga razvoja, posebice iz perspektive mladih kao interesne grupe, na globalnoj razini. Prije tri sam godine u Keniji izabran za jednoga od 12 članova Savjetodavnog vijeća mladih UNEP-a (program UN-a za okoliš) te već u drugom mandatu obnašam počasnu dužnost Savjetnika UNEP-a za područje Europe. Kao konzultant sam radio i za UNDP, UN PY te neke bilateralne agencije kao što je GTZ. Predsjednik si MMH; što ona predstavlja i kako to da si prihvatio ulogu predsjednika? MMH predstavlja treći veći pokušaj unazad 15 godina da se u Hrvatskoj osnuje Nacionalno vijeće mladih (National Youth Council). To je termin koji se u Europi koristi od pedesetih godina prošloga stoljeća, a označava krovnu organizaciju mladih koja okuplja sve oblike organiziranja mladih u nekoj zemlji: nacionalne udruge mladih i za mlade, lokalne udruge mladih i za mlade, podmlatke političkih stranaka, vijeća mladih, klubove mladih i neformalne inicijative mladih. Takva krovna organizacija trebala bi biti forum za programsko umrežavanje organizacija mladih te forum u kojemu će se artikulirati interesi mladih, a ujedno nastupa kao ravnopravan partner državi u zajedničkom provođenju politike prema mladima koja dovodi do zadovoljenja prioritetnih potreba mladih u nekoj zemlji. Zadnje četiri godine krećem se u vrhu međunarodnog pokreta mladih te sam na određenim globalnim konferencijama također vodio svjetske organizacije mladih. Dosta je mladih iz Hrvatske u samome vodstvu međunarodnih organizacija mladih, a u Hrvatskoj ne postoji nacionalno vijeće mladih koje je član Europskog foruma mladih – krovne europske organizacije mladih. Radio sam kao konzultant u drugim državama na politici prema mladima te mi je postalo dosta toga da drugima govorim kako bi stvari trebale funkcionirati, a u državi iz koje dolazim ništa ne funkcionira po pitanju mladih. Uskrsnuće MMH za neke je totalna enigma i u principu se boje jednostranog članstava u toj udruzi. Mladi su jako heterogena grupacija - od studenata i srednjoškolaca, radnika i nezaposlenih, pripadnika različitih supkultura, do većine koja je apolitična i utopljena u mainstreamu. Na koga zapravo MMH računa i kojim se mladima obraća? Je li moguće tako heterogenoj grupi pronaći zajedničke ciljeve? Mislim da se boje i zato što su se mnoge udruge mladih opekle već u zadnja dva pokušaja ustrojavanja krovne organizacije, koji su bili ispolitizirani i instrumentalizirani. Mreža je u posljednje dvije godine imala brojne unutarnje i vanjske probleme i nije ispunila ni moja osobna niti očekivanja udruga mladih, tako da je skepticizam razumljiv. U principu ne vidim da je heterogenost mladih, a time i udruga mladih, problem jer upravo MMH treba biti forum u kojemu će se sve te različite udruge mladih koje se bave različitim temama programski povezivati, razmjenjivati informacije i iskustva, te zajedno provoditi nacionalne programe, a ne samo lokalne. Povrh toga smatram da unatoč svim tim partikularnim interesima različitih udruga mladih postoje neki univerzalni problemi i potrebe te Mreža treba biti forum u kojemu će se facilitirati proces pretvaranja tih potreba u akciju za njihovo rješavanje. Stoga mislim da MMH ipak ima svoju dodatnu vrijednost pored nacionalnih udruga kao što je Hrvatski ferijalni i hostelski savez ili programskih mreža kao što je Savez Klubtura, a to je da bude forum za povezivanje i strukturiranje sektora mladih te stvaranje i provođenje sveobuhvatne politike prema mladima u Hrvatskoj. Jedan od ključnih elemenata omladinske politike zemalja članica Europske unije jest i nacionalno vijeće mladih koje kod nas ima neslavnu prošlost. Koja je po tome pitanju uloga MMH kao nacionalne krovne udruge? I koji su ciljevi MMH po pitanju nacionalnog vijeća mladih? Definitivno jedan od najsnažnijih ciljeva jest da u naredne tri godine MMH postane član Europskog foruma mladih kao nacionalno vijeće mladih koje predstavlja Hrvatsku u toj krovnoj organizaciji. Naravno, da bismo bili prihvaćeni u članstvo moramo raditi i na drugim strateškim ciljevima kao što su osiguravanje osnovnih institucionalnih pretpostavki za djelovanje Mreže (ured, plaćen glavni tajnik itd.) te na određenim političkim ciljevima kao što je provođenje Nacionalnog programa djelovanja za mlade. Misliš li da će ulazak Hrvatske u Europu ubrzati proces donošenja odluka vezanih uz programe djelovanja za mlade? Svakako hoće. Proces priključenja EU trebao bi donijeti osjetne promjene u funkcioniranju državne uprave, što će se odraziti i na provođenje NPDM. Stvar je u tome da se u Hrvatskoj općenito ne provode nacionalni programi djelovanja, a to je tako ponajviše zbog nepoznavanja tehnologije implementacije nacionalnih akcijskih planova od strane državne uprave. U procesu pridruživanja podići će se standardi funkcioniranja državne uprave, ali bi se trebali povisiti i standardi u politici prema mladima, ne samo po standardima EU, već i po standardima Vijeća Europe. NPDM je usvojen još u siječnju 2003. Sada je 2005., još su tri godine do kada bi mjere toga programa trebale biti provedene. Je li se išta pomaklo po tome pitanju i koliko je on uopće relevantan za mlade u Hrvatskoj? Prema ocjeni Vijeća Europe, NPDM je po sadržaju jedan od najboljih nacionalnih akcijskih planova za mlade. Proces njegova stvaranja bio je transparentan i participatoran te je u njemu sudjelovao velik broj predstavnika udruga mladih. No, faza u kojoj je zakazao jest bila faza implementacije. Nakon usvajanja izrađen je plan provedbe koji nikada nije bio usvojen od strane prošle vlasti, a nakon promjene vlasti došlo je do preustroja ministarstava te su se ona veći dio vremena bavila sama sobom. Mi smo već ušli u treću godinu a da plan provedbe nije usvojen te se NPDM sustavno ne provodi, nego se provode neke pojedine mjere, i to više nekom dobrom voljom ministarstava. Nadam se da će Ministarstvo, obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti kao nadležno tijelo za mlade, a time i za NPDM, krenuti barem u 2006. sa sustavno izrađenim operativnim planom za tu godinu, koji će biti usvojen od strane vlade te uvršten u državni proračun prije njegova izglasavanja. NPDM je politika prema mladima koja je konkretizirana u jednom dokumentu. Uspješna provedba NPDM-a imperativ je za bolju kvalitetu života mladih u Hrvatskoj i prioritet za MMH. Kako se NPDM provodi u Europi? Nacionalni akcijski planovi za mlade u zemljama EU provode se uspješnije te u partnerskom odnosu s udrugama mladih. Te zemlje imaju dugogodišnju praksu u provođenju nacionalnih akcijskih planova uopće. S druge strane, u zemljama koje nisu članice EU, politika prema mladima još uvijek kaska, a time i izrada nacionalnih akcijskih planova za mlade. Tamo gdje je i došlo do izrade kvalitetnih planova, oni isto tako zakažu u fazi implementacije, kao npr. u Rumunjskoj. Uskoro nas očekuju lokalni izbori; o tom i sličnim pitanjima nedavno je u net.klubu mama u Zagrebu MMH održala tribinu ''fokus:mladi'' s temom ''Mladi u politici''. Kakav je bio odaziv i reakcija mladih? Bio je izvrstan odaziv od strane udruga mladih te od strane podmladaka političkih stranaka koji su nam ipak bili glavna ciljna skupina. Tribina je od teme ''Mladi u politici'' s vremenom prešla na temu ''Politika prema mladima'' upravo zato što u Hrvatskoj već dulji niz godina ne postoje forumi o pitanjima politike prema mladima niti se nešto bitno mijenja na tome području. U svakom slučaju, svi su prisutni pozdravili napore MMH da pokretanjem tribina ''fokus: mladi'' vrati temu mladih u središte javnoga prostora i javnoga interesa. Podmladci podržavaju MMH kao krovnu organizaciju mladih u razvoju te će MMH već ovaj tjedan nastaviti sustavnu komunikaciju s podmladcima kroz koordinacijske sastanke, budući da u ovom trenutku postoje zakonske prepreke za njihovo učlanjenje u MMH. Početkom ožujka na sastanku predstavnika klubova i udruga mladih s predstavnicima MOBMS-a, održanoga u povodu nedavno objavljenog natječaja za financiranje klubova mladih, raspravljalo se o njegovim kriterijima. Što taj natječaj dovodi u pitanje i u koju poziciju on postavlja klubove? Jedna od mjera NPDM-a koja se uspješno provodila bila je upravo potpora osnivanju i radu klubova mladih kroz institucionalnu potporu koja im se pružala temeljem njihovog planiranog i ostvarenog programa s tematskim sadržajima za mlade. Ovaj je natječaj doveo u pitanje financiranje troška koji je klubovima najteže pokriti iz drugih izvora – plaću za voditelja kluba. Po nedavno objavljenom natječaju troškovi više nisu bili fleksibilni, već su bili fiksni, pa se za plaću voditelja kluba ovaj put moglo izdvojiti samo 20 posto dobivenih sredstava, što ispada da klub maksimalno može imati 16.000 kn za bruto godišnju plaću voditelju kluba. Takav je natječaj doveo u pitanje stabilnost većine klubova, a kako je objavljen jednostrano od strane MOBMS-a, protivno mišljenju Povjerenstva za klubove, MMH je odlučila reagirati; u dva je dana skupila potporu 30 udruga i klubova mladih te je nastupila prema MOBMS-u. Nakon pregovora koji su ubrzo slijedili objavljena je interpretacija natječaja kojom se plaća za voditelja kluba može prikazati i kao dio programskih troškova. Krajem travnja MOMBS će sazvati nacionalnu konferenciju; o čemu se točno radi? To je zasad neslužbena informacija, ali MOBMS planira raditi nacionalnu konferenciju na kojoj će predstavnici udruga mladih i podmladaka raspraviti sva neriješena i otvarana pitanja vezana uz politiku prema mladima, kao što su provedba NPDM-a, Zakon o vijećima mladih, pitanje krovne organizacije mladih itd. Uz ovu sveopću konferenciju, MMH planira organizirati konferenciju koja će biti usmjerena na programsko povezivanje udruga mladih i koja bi trebala proizvesti partnerstva za neke nacionalne kampanje i projekte vezane uz probleme mladih. Kada će i hoće li se ta konferencija dogoditi ovisi o financijskoj potpori u prvom redu MOBMS-a, koje je prvo odgovorno da se sektor mladih u Hrvatskoj strukturira i programski poveže. Što MMH planira u skoroj budućnosti? MMH u sljedeća dva mjeseca planira 2 velika događaja. Prvi će biti Svjetski dan aktivizma mladih, koji se obilježava u cijelome svijetu od 15. do 17. travnja i MMH će pokušati koordinirati simultane događaje i aktivnosti po cijeloj Hrvatskoj u suradnji s lokalnim udrugama. Drugi je događaj Sajam udruga mladih, koji radimo u svibnju u suradnji s CARE Int. te će na njemu brojne udruge mladih iz cijele Hrvatske imati priliku predstaviti svoje aktivnosti. MegaZine za hackiranje stvarnosti 04 |
Verzija za stampanje
Nazad na vrh
